Motorni pogon

Iako je Rudolf Diesel 1897 izumio prvi dizel-motor, bio je previše glomazan i skup za ugradnju u kaiće, pa se manji dizelski motori obalom i otocima šire tek krajem 2. Svj. rata. Tada se grade nešto robusnije barke kako bi lakše mogle primiti novi pogonski sustav. Dizelsko gorivo je bilo jeftino i dostupno pa su, nakon stoljeća pogona kaića rukama i vjetrom, motori lako prihvaćeni kao najpovoljniji izvor energije.

Jedan od brodskih motora iz prve generacije je Bolinder 6 KS. To je semidiesel dvotaktni motor kojem je za paljenje bilo potrebno ugrijati glavu do usijanja, pa je dobio naziv testacalda. Ovakav pogon 1931. god. ugrađen je u veliku pasaru “Diodata” CS 1079.

Nakon 2 svj. rata u riječkoj tvornici motora počeli su se proizvoditi motori tipa “Aran” po licenci njemačkog Deutz-a i “Torpedo” po licenci švedske Volvo pente. “Torpedo” sa kopčom bio je praktičniji motor za brodski pogon, pa je ugrađivan u mnoge kaiće, dok se “Aran” više koristio za pogon vitla, agregata, i pumpi. Jedan od “Torpedo” motora 6 KS ugrađen je i u CS1 Golubica. Osim motora domaće proizvodnje kasnije su se ugrađivali svi ostali moderniji brodski motori: Hatz, DMB, Lombardini, Faryman, Yanmar, Volvo penta …

Osim ugradbenih motora, ravna krma pasara je bila idealna za montažu vanbrodskih motora koji su se lako mogli skinuti i održavati na suhom u slučaju kvara. Iako je to izvorno bilo ime poznate svjetske kompanije, naziv penta je na našoj obali Jadrana postao generalni termin za takve vanbrodske motore. Najstarija generacija vanbrodskih motora “British Seagull”, koristila se na nekim kaićima, ali se nisu pokazali kao štedljivi i pouzdani. Najviše su korišteni “Tomos” motori od 4 KS izrađeni u Sloveniji, u početku pod brendom Lamo.