Creska uvala je duboko zavučena u otok, zaštićena od vjetra i valova, pa je razumljivo da se kroz povijest ta osobitost iskoristila za gradnju luke i grada. Mjesto gdje se more najdublje uvuklo, gdje ga je i grad potpuno obgrlio, zove se Mandrač. Taj najmanji, najstariji i najzaštićeniji dio luke, danas je živi muzej creskog kaića. Mjesto gdje se kao nekad, i danas mogu vidjeti stare drvene brodice na vezu. Mandrač je u ovakvom obliku izgrađen u 14. stoljeću, a do tada je na ovom prostoru mandrača bila neka vrsta plaže na kojoj su se izvlačile barke i brodovi radi održavanja. U to doba grad se još nije proširio na drugu, zapadnu obalu, a niz zgrada u kojoj se nalazi centar Creskog kaića nije postojao.

  Nakon gradnje obalnog zida i formiranja mandrača , ovaj dio luke koristio se za ukrcaj tereta na brodove, uz mandrač formiran je dio rive u obliku poluotoka na kojem se sakupljalo ogrijevno drvo, te ukrcavalo na brodove. Tu je i postavljen javni muški wc, pa je taj dio dobio naziv “pišarjola”

“scavafango” maona sa strojem za vađenje mulja produbljuje mandrač u prvoj polovici 20. st.

Na području “pišarjole” održavali su se kaići i druga manja plovila. Ponekad je tu bilo i desetak barki u isto vrijeme. Dizalo ih se uz pomoć ručne dizalice a prenosilo ih se na metalnim valjcima -rulima. Po potrebi koristila je i za druge potrebe, pa i za iskrcaj velikih riba. Dizalica je bila aktivna sve do kraja 20 st. kada je izgrađena sportska lučica na predjelu Grabar.

Dino Kremenić i Silvio Velčić, ulovili su veliku tunu 80.-tih god. 20. st.

  Ponekad bi se manji kaići izvlačili na rivu preko “žlite”. To je drveni žlijeb koji se podmaže lojem ili mašću, i za vrijeme visokog mora položi na rivu, te se barku izvuče samo ljudskom snagom. Barka  se uređivala uz rub rive, te bi se na isti način preko “žlite” vratila u more.

 Danas su u mandraču, kao nekad vezane isključivo drvene barke te je  postao   svojevrstan   živi   muzej   lokalne   drvene brodogradnje i malog pomorstva, izravno povezan sa postavom interpretacijskog centra.