Anatomija broda

 

Kolumba (kobilica) je osnovni nosivi dio svake barke, izrađuje se od hrastovine, a na nju se sa doljnje strane pričvršćuje kontrakolomba (štitna kobilica) koja je štiti kobilicu od oštećenja i morskog crva. U produžetku kobilice pasajicama i spojem oblikovanim u ključ pričvršćuje se provena ašta. Ona je također nosivi dio na koju ide kontraašta i apostoli – menali. Kontraašta nosi glave majera, a apostoli su prva, uspravna rebra kojima se oblikuje proveni dio. 

Na kobilicu se barama ili pasajicama pričvršćuju pjane (rebrenice), na koje se u produžetku dodaju korbe (rebra). Rebra se uzdužno povezuju centom, kontracentom i paraskozulima i tako dobije osnovni kostur, koji se izvana zatvara majerima (madiri). Sa unutarnje strane se pričvršćuju santeli na kojima leže pajoli (podnice), te ostala uzdužna pojačanja. Poprečna klupa osim namjene za sjedenje, ima i konstrukcijsku ulogu poprečnog pojačanja.Krmeni dio nastavlja se u krmenu aštu, koja nosi zrcalo, a za kobilicu je učvršćena karocom.

Krma je najzahtjevniji dio konstrukcije, jer nosi pogonske sile. Motor se ugrađuje na lungarone, dva uzdužna komada drva pričvršćena pašajicama kroz rebrenice i oplatu. Stelamorta (statvena cijev) sa osovinom prolazi kroz karoc i aštu, pa se ovi djelovi spajaju na poseban način minćotom (ključem). Stoga se pasajice ugrađuju prije i nakon stelamorte. U prostor oko stelamorte ulijeva se zagrijana pegula  kroz rupu na vrhu, te se na taj način zapunjuje i brtvi taj prostor, kao i u santine između zadnjih krmenih rebara. Tarnele su lojne pletenice koje se motaju oko osovine da se spriječi ulaz mora kroz stelamortu, a mazalicom se podmazuju tarnele i bukola. Kavije su drveni klinovi koji zaustavljaju protok mora između karoca, i kolumbe te ašte. Cink povezan bakrenom žicom štiti metalne dijelove od galvanske struje koja izjeda metal.